Prema zadnjem izvjestaju talijanskog Karitasa, cetrnaenstom po redu izaslom u listopadu 2004, krajem 2003. godine u Italiji je zabiljezeno 2.600.000 stranaca sto cini 4,5% cjelokupnog stanovnistva Italije, svaki 22. stanovnik Italije je stranac.

Samo u 2003. broj stranaca se povecao za 107.500 najvise zahvaljujuci obiteljskom pridruzivanju koje je dovelo u Italiju 66 000 novih gradjana.

Gotovo polovica svih stranaca u Italiji je europskog porijekla 47,9% od cega samo 7% iz Europske Unije. Slijede Afrika s 23,5%, Azija 16,8% i Amerika 11,5%. 
Najveci broj stranaca dolazi iz Rumunjske 239.426, Albanije 233.616, i Maroka 227.940, slijede Ukrajina (112.802) koja je povecala broj svojih drzavljana u Italiji najvise zavaljujuci regolarizaciji i Kina 100.109, koja je premasila Filipine (73.847).

Medju spolovima postoji jednakost: muskaraca je 51,6% (1991. su bili 58%). Gotovo polovica svih stranaca je ozenjena/udata (49,9%).

Na sjeveru zivi 60% svih imigranata, najvise u Lombardiji (600.000), u centralnoj Italiji 30% (369.000 u Laciju, na jugu samo 10% (u Kampaniji 121.000).

1.450.00 stranaca ima boravisnu dozvolu, 350.000 ih radi s dozovlom za obiteljsko pridruzivanje, sveukupno 1.750.000 sto cini 7% sveukupnih radnika u Italiji.

U 2003. medju stranicma je zabiljezeno 771.813 novih ugovora o radu (18,9% od svih novih ugovora) na neodredjeno vrijeme, 214.888 (10,1%) na neodredjeno. Sveukupno: 1 novi ugovor od 6 se odnosio na stranog drzavljanina.

Najvise radnih mjesta je otvoreno u usluznim djelatnostima (27,2%), slijede industrija s 21,7% i agrikultura s 7,4%. Preostalih 43,7% radnih mjesta se odnosi na rad u domacinstvu. Slijede gradjevinarstvo, hotelska i ugostiteljska djelatnost, agrikultura.